Međunarodni sajam poljoprivrede i prehrambene industrije – Sajam šljive u Gardačca od osnivanja 1969. godine do danas posebnu pažnju poklanja razvoju naučne misli i primjeni savremenih metoda i tehnologija u poljoprivredi. U saradnji sa Poljoprivredno-prehrambenim fakultetom Univerziteta u Sarajevu na jubilarnom 50. Sajmu šljive održana su dva stručna panela posvećena savremenim pristupima u zaštiti zasada šljive od pojave i razvoja biljnnih bolesti, primjeni zaštitnih sredstava i bioregulatora.
Istaknuto je kako mladi ljudi odlaze i sve je veći nedostatak radne snage u poljoprivrednom sektoru. Kako bi se ublažio nedostatak radne snage neophodno uvoditi i koristiti nove tehnologije.
Doc.dr. Arnela Okić smatra da se vrijedi baviti poljoprivrednom jer i poljoprivreda može biti jako moderna, posebno kada se uključi i digitalna tehnologija, savremena softverska rješenja, upotreba dronova i agrometeoroloških stanica.
Govoreći o savremenim pristupima u voćnih zasada, posebno šljive, od pojave i razvoja biljnih bolesti doc.dr. Arnela Okić kaže da je cilj reducirati upotrebu pesticida i pronaleženje načina kako olakšati poljoprivrednicima njihov posao i na taj način zainteresovati mlade ljude.
– I to je zaosta jedno perspektivno polje gdje vjerujem da bi se u budućnosti veliki broj mladih agronoma mogao zaposliti, kaže profesorica Okić.
Posebno je istaknut koncept integralne proizvodnje koji nam nalaže i Evropska unija i mi se moramo tome prilagođavati, a ujedno daje najbolje benefite.
– Daje nam mogućnost da i dalje koristimo pesticide, naručito u situacijama kada imamo ovako velike oscilacije u klimatskim promjenama. Ali isto tako nam omogućava da ih držimo pod kontrolom i da ih koristimo u momentima kada je to potrebno. I na taj način postižemo zaštitu okoline ali isto tako štitimo naše biljke na najbolji mogući način, rekla je Arnela Okić. Istakla je da intenzivni proizvođači upotrebom novih tehnologija olakšavaju vođenje evidencije i koriste sisteme podrške, a značajnu ulogi ima i prognozna služba. U savremenim pristupima zaštite biljaka veoma važna je upotreba senzora.
– Za bilo koji senzor da se odlučite imate mogućnost da dobijate adekvatne podatke i da vam oni pomognu u odluci kada trebate vršiti tretiranja.To može biti zemljišni senzor, senzor za praćenje klimatskih parametara, praćenje temperature a sve to možete objediniti sa savremenim agrometeorološkim stanicama, ističe doc.dr. Arnela Okić.
Kako bi se pojednostavio rad poljoprivrednih proizvođača u svijetu je sve prisutnija i upotreba dronova u prognoznoj službi, skeniranju ali i zaštiti biljaka.
O primjeni bioregulatora u intenzivnoj proizvodnji krošnjastih voćnih vrsta govorio je dr. Osman Musić.
Bioregulatori su fitohormoni (prirodni biljni hormoni) ili fitohormonima slične supstance (sinteski spojevi) koji u vrlo niskim koncentracijama podstiču, inhibiraju ili utiču na biloške ili biohemijske procese u biljkama.Primjena bioregulatora je ključna za uspješnu voćarsku prizvodnju.
– U odnosu na sve voćne vrste najviše se primjenjuju u proizvodnji jabuka. Na današnjem predavanju poseban akcenat je dat i na primjenu bioregulatora u svrhu regulacije rodnosti kroz proces prorjeđivanja cvejtova i plodova, kaže profesor Musić.
Ističe kako djelovanje preparata iz grupe bioregulatora može biti veoma nepredvidivo. – Ovom prezentacijom je objašnjeno kada i u kojoj fenofazi primnenjivati određenu aktivnu materiju te kako prilagoditi koncentracije preparata (koji se mogu nabaviti na području BiH) ovisno o sorti, kilmatskim uslovima, opterećenosti stabla i drugo, rekao je dr. Osman Musić sa Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu.
