Agroklub – “Sajam šljive” pomjera granice: U Gradačac stižu i gosti iz Njemačke

PIŠE/FOTO: Selma Mujić

Na ovogodišnjem izdanju predstavit će se 300 izlagača iz BiH, Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Turske i Njemačke, na 5.000 kvadratnih metara u dvorani “Skenderija” i pripadajućem parking.

Najstarija sajamska manifestacija u Bosni i Hercegovini, gradačački Sajam šljive po 51. put održat će se 28. do 31 avgusta ove godine. Riječ je događaju koji je nastao 1969., koji se kao Dani šljive održavao do 1987. kada poprima karakter međunarodnog sajma.

Tradicija njegovog održavanja očuvana je do danas i svake godine ova privredno turistička manifestacija donese nešto novo kako u Gradačac, tako i u Bosnu i Hercegovinu. Historija, duža od pola vijeka, najbolje svjedoči njegovom značaju.

Okuplja mnoštvo izlagača iz sektora poljoprivredne proizvodnje i prehrambene industrije kao i veliki broj posjetilaca. Na ovogodišnjem izdanju predstavit će se 300 izlagača iz BiH, Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Turske i Njemačke, na 5.000 kvadratnih metara u dvorani “Skenderija” i pripadajućem parking.

“Ove godine ćemo gostiti te time uspostaviti prijateljske i ekonomske odnose sa Njemačkom, te ćemo zajednički analizirati privredne potencijale Gradačca i sjeveroistočne Bosne”, najavio je Amir Pašalić, direktor Međunarodnog sajma poljoprivrede i prehrambene industrije – Sajam šljive.

Gradonačelnik Gradačca, Edis Dervišagić, vjeruje kako će ovogodišnji sajam biti na višem nivou nego prethodna izdanja. Istakao je kako stanovništvo na poseban način doživljavaju sajamske dane te kako se nada da će se još jednom pokazati kao dobri domaćini.

“Pripreme su uveliko u toku, a s njima smo počeli odmah nakon što je okončan prošlogodišnji sajam. Za nas to nije samo sajamska manifestacija, to je praznik Gradačca, jedna gradska svečanost, a naš grad je prepoznat kao jedna poljoprivredno razvijena regija”, ponosno je istaknuo Dervišagić.

Korisna predavanja

Kao i ranijih godina, partner manifestacije je i Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu. Dekan Muhamed Brka istakao je kako će profesori ove visokoškolske ustanove održati predavanja o četiri teme:

  • Izazovi i inovacije u voćarskoj proizvodnji
  • Moderni pristupi u zaštiti šljive: Od primjene mikrobioloških preparata do digitalnih rješenja
  • Komparativna prednost korištenja autohtonog voća u proizvodnji hrane sa dodatnom vrijednošću
  • Elementi standard tehnologije mirnih vina i češće greške u proizvodnji vina

Osvrćući se na posljednju navedenu temu, naveo je kako se na područjima Srednje i Sjeverne Bosne sada nalazi nekoliko desetina hektara vinograda te kako se čini da postoji rast interesa u kontinentalnom dijelu za proizvodnjom vina.

“Osnovna intencija planirane prezentacije je skretanje pažnje na ispravna postupanja u često pogrešno provođenim koracima ili postupcima po liniji standardnih tehnologija, a posebno kod utvrđivanja zrelosti grožđa za preradu i njegove pripreme, muljanja, cijeđenja kljuka, realizacije alkoholne fermentacije, prvog pretoka i sumporisanja vina”, pojasnio je Brka.

Osim toga, izlagači, ali i posjetioci mogu prisustvovati prezentaciji na kojoj će se govoriti o prednostima iskorištavanja autohtonog voća u proizvodnji voćnih proizvoda, poput, na primjer, univerzalnog okusa i mirisa.

“Na prezentaciji o modernim pristupima u zaštiti šljive će se napraviti osvrt na nove zakonske regulative u polju fitofarmaceutskih sredstava i primjenu mikrobioloških preparata, a ujedno će se predstaviti moderni pristupi u zaštiti biljaka koji se mogu koristiti u BiH”, obrazložio je Brka.

Granica višegodišnji problem

Gradačački sajam je, prema riječima Ahmeta Egrlića, potpredsjednika VTK BiH, važan za čitavu BiH i pored ostalog ima za cilj podizanje svijesti o potrebi razvoja prehrambenog sektora te razvoj industrijskog.

Mašala rodile šljive u Bosni: Nijemci mogu da se raduju

U svom obraćanju podcrtao je da naši izvoznici i dalje imaju problem sa otežanim prelaskom graničnih prijelaza koji imaju sve inspekcijske službe. Stoga je ukazao na potrebu da Hrvatska, odnosno EU, uvede dodatne granične prijelaze koji mogu koristiti za izvoz voća i povrća u sezoni.

“Jako je važno da se usklade radna vremena između službi na obje granice jer izvoz voća i povrća je izuzetno osjetljiv i duga čekanja na granici stvaraju dodatan trošak. Čekanja su nekada i po dva,tri dana”, kazao je Egrlić i naveo kako Gradačac ima ozbiljne proizvođače voća s nasadima na površini od 10 do 400 dunuma, kao i da ove godine očekuje daleko veći izvoz nego lani.

Vlada Federacije BiH ostaje partner ove manifestacije, rekao je Vojin Mijatović, ministar poduzetništva, razvoja i obrta FBiH.

“Stali smo iza nečega što je jedna od manifestacija očuvanih tradicija čitave Bosne i Hercegovine. Ove godine Gradačac, koji je najveći i najbitniji privredni centar FBiH, podržavamo sa 395 hiljada za dalju izgradnju poslovne zone, 50 hiljada maraka za Sajam šljive”, naveo je Mijatović.

Raste proizvodnja voća, ali…

U FBiH je primjetan trend rasta proizvodnje voća, naveo je federalnim ministar poljoprivrede vodoprivrede i šumarstva, Kemal Hrnjić. On je iznio podatak da je 2021. za voćarstvo izdvojeno nešto više od million maraka, a lani tri miliona i nešto.

“Međutim, ministarstvo nije zadovoljno sa količinom proizvedene šljive u FBiH, smatram da imamo mnogo više kapaciteta nego što to sada radimo. Impresivne su brojke o izvozu, međutim, mi dosta toga i uvozimo. Želimo podići ovu proizvodnju na viši nivo“, rekao je Hrnjić.

Prema njegovim riječima, proteklih dana su intenzivirali razgovore u FMPVŠ i došli do podatka da je područje od Karlovca do Beograda najpovoljnije za proizvodnju šljive.

“To je bilo naše autohtono voće, decenijama unazad puno smo više proizvodili nego što to radimo danas. Tako da Ministarstvo tu vidi jednu veliku razvojnu šansu i mi ćemo se sigurno u narednom periodu posebno fokusirati na ovo voće”, rekao je resorni federalni ministar.

Posebno nezadovoljstvo, kako kaže, se odnosi na preradu, odnosno industriju. Još uvijek se u BiH uvoze značajne količine prerađevina od šljive iako bi se to moglo raditi i kod nas. S tim u vezi, kako je naveo, predvidjeli su kreditnu liniju u Razvojnoj banc ii usmjerili prehrambenu industriju na preradu voća.

Scroll to Top